U velikim protestima koji su početkom ove godine zahvatili našu zemlju, tačnije 7. februara, zapaljen je dio Arhiva Bosne i Hercegovine.
Neke od najvrijednijih zbirki, poput Zbirke poklona i otkupa, Zbirke personalnih dosjea, fonda Doma za ljudska prava BiH u kojem je 40.000 dosjea, zatim mikrofilmovi iz raznih arhiva, kopije iz bečkih arhiva, dokumentacija Komisije za utvrđivanje ratnih zločina iz Drugog svjetskog rata, arhiv koji se odnosi na Višu sudačko-šerijatsku školu u BiH, nestale su u plamenu.
Ove dokumente koji svjedoče o historiji BiH ova zemlja čuvala je stoljećima.
Kada se danas, nakon četiri mjeseca, uđe u prostorije Arhiva mogu se vidjeti crni zidovi u kojima se uvukao miris izgorjelog papira i vlage.
Direktor Arhiva BiH Dušan Vržina rekao je da je nakon prvog sagledavanja stanja, preko međunarodnih arhivskih institucija zatražena stručna pomoć, jer naša zemlja nema stručnjake za ovakve situacije, nema opremu, ali ni adekvatan prostor za izmještanje arhivske građe.
“Na naš poziv su odgovorile kolege iz Češke. Došao nam je profesor Đurović, stručnjak za konzervaciju i restauraciju arhivske građe i stručnjaci iz italijanskog nacionalnog instituta koji su pregledali evakuisanu građu. Dali su nam preporuke, šta treba raditi da se najveći dio arhivske građe spasi. Mi smo ih prihvatili, ali nemamo potrebne opreme, prostora ni materijala. Snalazimo se kako znamo. Vraćen nam je prostor koji je koristio Federalni arhiv. Nakon njihovog iseljenja, počeli smo u te depoe skladištiti evakuisani materijal”, rekao je za Klix.ba direktor Vržina.
Ono što je sigurno jeste da je šteta u Arhivu BiH nenadoknadiva, te da ne postoji način da se vrate dokumenti koji su se čuvali godinama.
Procjena štete je oko 400.000 KM.