Ima toliko podataka o srcu koji su veoma interesantni, ali danas smo se odlučili bazirati na probleme koji utiču na srce. Koliko puta ste pročitali u nekoj knjizi ili čuli “srce mi je slomio/la”? Jeste li znali da taj izraz postoji i u realnosti, a ne samo metaforički?
Srce je složena mišićna pumpa veličine pesnice, kupastog oblika, koja kontrakcijom pokreće krv po tijelu. Srce postiže oko 100 000 otkucaja dnevno, a tokom životnog vijeka od sedamdeset godina otkucaće 2,5 milijardi puta bez prestanka.
Prije se u narodu smatralo da je srce sjeme duše, ali doktori na to nisu tako gledali. Ovakvo mišljenje je promijenjeno kada se desila prva transplantacija srca od koje je jednom čovjeku život produžen za osamnaest dana. Danas je nauka mnogo napredovala i proučila ovo područje, te došla do mnogih saznanja. Naučnici su se potrudili da dokažu da čovjekova osjećanja – emocije, koje izazivaju različite životne situacije mnogo utiču na srce. Jedna od posljedica emotivne traume je i sindrom slomljenog srca. To je bolest srca koja nastaje u trenucima kada patimo, kada smo agresivni, kada nas neka vijest previše potrese, ali ipak najčešće zbog gubitka – smrti nekog nama bliskog. Stres proizvodi veliku količinu adrenalina i drugih hormona stresa što često dovodi do zaustavljanja srčanog mišića, odnosno do prestanka njegovog kucanja ili do nepravilnog otkucaja srca. Međutim, treba naglasiti da ovaj sindrom nije isto što i srčani udar. Simptomi su slični, jaka bol u prsima, otežano disanje, oslabljeno ispumpavanje krvi, ali srčani udar dovodi do začepljenja krvnih žila zbog čega srčani mišić slabi i zdravlje više nikad nije isto. To nije slučaj s ovim sindromom, jer se možete u potpunosti oporaviti i nema trajne štete.
Kako izbjeći ove poteškoće? Izbjegavanjem pretjeranog stresa! Možda će vam za to trebati vremena, ali i to je moguće. Meditacija mnogo pomaže kod uklanjanja stresa. Potrudite se da aktivirate pozitivna osjećanja, ne dozvolite da zbog pogrešne percepcije propustite šansu za sretnijim životom bez zdravstvenih problema ovog tipa. Naravno, nije moguće izbjeći svaki stres, ali one suvišne stresove oko sitnica možete izbjeći. Kada je u pitanju srce moramo imati otvoren um. Kroz historiju u narodu se uloga srca mnogo mijenjala. Prije se smatralo da se srcem samo osjeća, da je tu naša duša, potom razvojem nauke srce je igralo veliku ulogu u očuvanju tuđih života (transplantacijom), u narednih pedeset godina biće sve mnogo jasnije nego sada, ovo pitanje neće biti samo nagađanje i do pola dokazana teorija već nešto što će se vrlo lako pojasniti i biti svima shvatljivo.