Na današnji dan 1888. godine osnovan je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine koji predstavlja najstariju modernu, kulturnu i naučnu ustanovu zapadnog tipa u našoj državi.
Povodom obilježavanja 133 godine postojanja ove institucije upriličen poseban program. Brojni građani su besplatno imali priliku pogledati Sarajevsku hagadu, židovski rukopisni iluminirani kodeks, koji potječe iz srednjovjekovne Španije. Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste.
Planirana su i otvorenja dvije izložbe Tragom divljih orhideja” i Predah.
Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine je istakao kako je ovo vrlo važna obljetnica za sve one koji su zainteresovani za neku vrstu razvoja i kontinuiteta, u kulturi, ali i društvenom životu BiH.
On je skrenuo pažnju i na to da još uvijek nije riješen status ove institucije.
“To uveliko utječe na naše poslovanje i planiranje projekata, jer je ovo velika institucija koja mora imati sigurne planove kako bi mogla nastaviti svoje djelovanje. Ako živite i radite ‘dan po dan’, to ne može potrajati. Ovo jeste održivo stanje, ali nama nije potrebna održivost, nego razvoj i izgrađivanje kako bismo stigli tamo gdje želimo biti”, istakao je Sijarić medijima u Sarajevu.
Zahtjev da Zemaljski muzej BiH finansira Kanton Sarajevo je davno upućen na usaglašavanje, ali još uvijek nije prošao.
“Ne znamo u kojoj je fazi taj proces, niti šta se dešava. Mislim da od toga nema ništa. Kanton Sarajevo, odnosno Ministarstvo civilnih poslova KS ne mora čekati, oni to mogu riješiti već danas. Potrebno je napisati nekoliko riječi, dovoljne su dvije rečenice. Onako kako rješavaju probleme drugih institucija, tako mogu riješiti i naše. Naprimjer, Akademija nauka i umjetnosti BiH se u punom kapacitetu finansira iz budžeta KS. Trebali bi biti na državnom nivou, ali ih finansira kanton”, rekao je Sijarić medijima u Sarajevu.
Muzej kroz historiju
Stvaranju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegoivne, tada nedovoljno istražene teritorije, doprinijela je radoznalost brojnih naučnika, naručito iz Austro-Ugarske, ali i masovno raznošenje spomenika kulture iz naših krajeva širom svijeta.
To je doprinijelo poduzimanju konkretnijih mjera u cilju ostvarivanja dugo prisutne ideje o osnivanju muzeja, što se ogledalo u osnivanju Muzejskog društva nakon čega je 1. februara 1888. godine Zemaljska vlada osnovala Zemaljski muzej za Bosnu i Hercegovinu.
Prostor u kojem je Muzej bio prvobitno smješten postao je nepogodan te se 1908. godine pristupilo izgradnji novih zgrada. Gradnja je završena 1913. godine, a Muzej otvoren za javnost 4. oktobra iste godine.
Muzej je teško oštećen u toku ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
U poslijeratnim godinama Muzej se suočava sa finansijskim poteškoćama te 13. oktobra 2004. muzej biva zvanično zatvoren za javnost na neodređeno vrijeme.
Poslije ovog zatvaranja, muzej je bio ponovno otvoren za javnost, sve do 4. oktobra 2012. godine kada su zbog nemara vlasti na glavni ulaz stavljene daske, a iznad njih velikim slovima napisano ”Muzej je zatvoren”.
Skoro tri godine kasnije, 15. septembra 2015. godine, iako pravni status nije riješen Zemaljski muzej je ponovo otvoren.