Gotovo svakodnevno se susrećemo s različitim oblicima crowdsourcing-a i učestvujemo u njemu, a da toga nismo ni svjesni. Upravo iz tog razloga, te da bi približili ovaj koncept mladima u BiH, svoja razmišljanja podijelili su gosti Beyond Forum Alpbach: Sarajevo World Cafèa na temu Crowdsourcing.
O ovoj zanimljivoj temi razgovarali su Tarik Kapetanović, politolog i blogger, Valentina Hvale Pellizzer, izvršna direktorica OneWorld – platform for Southeast Europe (OWPSEE), Darko Brkan, organizacija „Zašto ne“, Jasminko Halilović, autor knjige „Djetinjstvo u ratu“ i Amila Ramović, direktorica „Sarajevo Chamber Music Festivala“.
Kako je istaknula Valentina Hvale Pellizzer, većina ljudi uglavnom misli na novčana sredstva kada se spomene crowdsourcing, međutim njegova primjena u novinarstvu, kulturi, kreativnosti itd. je također jako česta. Sam koncept je povezan sa open source filozofijom – koncept „software otvorenog koda“, odnosno svi zajedno mogu: čitati, poboljšavati, dodati nešto, „Svi zajedno znaju puno više nego jedna osoba“.
Pellizer je navela da postoje jako dobri primjeri crowdsourcinga u našoj zemlji, kao što je portal Mapirajnasilje.net, koji mogućava prijavu slučajeva nasilja nad ženama/djevojkama koje su trpile isto kroz neki vid tehnologije.
Jasminko Halilović, predstavio je knjigu Djetinjstvo u ratu u čijem stvaranju je učestvovalo preko 1.000 ljudi iz cijelog svijeta, što je čini odličnim primjerom crowdsourcinga.
Iako je rekao da u početku nije niti bio svjestan da je njegov projekat upravo to, naglasio je da su tri stvari jako važne:
Efekat multiplikacije vrijednosti – za učesnike projekta input je bezbolan, možda samo 2-3 minute, ali učinak je značajan, uloga osobe koja je pokrenula ideju – pitanje je kako je to njegov projekat, ako učestvuju drugi, te povjerenje – u slučaju kada od nekoga nešto tražite mora postojati povjerenje, koje se je nabolje graditi na iskustvu, referencama, nečim što ste ranije radili.
Na vlastitom primjeru je pojasnio i druge efekte crowdsourcinga, odnosno pojasnio je da svaki projekat lako dođe do kritične tačke. Obzirom da je u njegovom slučaju projekat previše ličan, kaže da nije postojala opcija odustajanja.
“Nekad je odustajanje jeftinije od nastavljanja, ali ja ne vjerujem u odustajanje, ja vjerujem u nastavljanje”, rekao je Halilović.
Amila Ramović je sa učesnicima Cafè-a podijelila iskustva pri organizaciji Sarajevo Chamber Music Festivala, koji je u značajnoj mjeri finansiran kroz Kickstarter kampanju. Festival je kroz ovu kampanju primao donacije od 10 dolara do 2.000 dolara, cilj je bio 25.000 dolara. Naglasila je da u ovom slučaju ključno pitanje motivacije, obzirom da Amerikanci imaju mogućnost doniranja sredsatva umjesto plaćanja poreza, dok kod nas takva opcija ne postoji.
Ramović je navela i da je na sličan način formirana kolekcija Ars Aevi muzeja, odnosno pozvani su odabrani umjetnici da svojim djelima/doprinosima formiraju kolekciju Ars Aevi-a.
Po njenom mišljenju, vrlo važno je pitanje i koliko virtuelno prisustvo može probuditi svijest kod mladih ljudi da posjećuju dešavanja iz svijeta umjetnosti. Danas je internet prostor gdje svi provodimo sve više i više vremena, ali bez imalo sumnje, to je put budućnosti ka znanju i novom učenju, te će se i sistem finansiranja i širenja mreža širiti na taj način.
Darko Brkan, osnivač nevladine organizacije Zašto ne predstavio je portale Ustav, kao uspješnu crowdsourcing platformu, te manje uspješnu Popravi mi školu, te je napravio kratku analizu zašto je jedna kampanja uspješna, a druga ne. Naglasio je da je vrlo bitno doći do ljudi, jer je suština crowdsourcinga – crowd (ljudi). Pored toga kako doći do ljudi, jako je važno uvjeriti ljude u to kakvu korist im donosi projekat, odnosno učešće.
Tarik Kapetanović je naveo brojne druge dobre primjere crowdsourcinga, kao i kompanije koje uspješno komuniciraju sadržaje kroz društvene mreže i koriste ono što su ljudi kreirali za njih, uz mali uzvrat u vidu nagrada i slično.
Dvije nove crowdsourcing platforme u BiH
Malo iznenađenje za učesnike Sarajevo World Cafè-a priredili su Eldin Herenda i Igor Kapetanović, koji su najavili pokretanje čak dvije BH crowdsourcing platforme u BiH: Startist.ba i Katapult.ba.
Startist.ba predstavljena je sa ciljem da pomogne svima, posebno kada je riječ o projektima, koji se mogu svrstati u 15 kategorija: umjetnost, ples, kultura, dizajn, tehnologija itd. Herenda je još jednom naglasio ono što vrijedi za crowdfunding platforme, a to je da ovakva platforma nije oglas ni prodavnica, već platforma gdje nudite nešto zajednici i očekujete da zajednica to finansira. Herenda je za kraj izjavio: „Nadamo se da ima kreativnih i pametnih ljudi u ovoj državi sposobnih da naprave nešto sami“.
Platforma Katapult.ba ima za cilj uspostaviti dobre kontakte širom Europe, te omogućiti crowdfunding kroz 2 modela: Equity – udio u vlasništvu firme u zamjenu za podršku projektu, te Reward based crowdfunding – dajete neki poklon onome ko finansira – npr. CD ako želite lansirati album na tržište.
Kapetanović je naglasio da je cilj njihove platforme poticanje preduzetništva, te je svoje izlaganje završio riječima„Lijepo je tražiti pomoć, lijepo je i pomagati – nema sramote u tome“.
Nakon formalnog dijela događaja, učesnici su imali priliku da članovima IGAS-a postave pitanja vezana za stipendije koje svake godine dodjeljuje Europski Forum Alpbach u Austriji. Za više informacija o radu IGAS-a, te Europskom Forumu Alpbach, pratite igas.ba, te IGAS profile na društvenim mrežama.