Alija Izetbegović, prvi predsjednik Bosne i Hercegovine, rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Gimnaziju završava u Sarajevu, gdje se za vrijeme školovanja priključuje se antikomunističkoj organizaciji Mladi muslimani.
Pod sumnjom da je imao udjela u utemeljenju islamskog časopisa Mudžahid, kao i zbog pripadnosti organizaciji Mladi Muslimani, 1946. je uhapšen i osuđen na tri godine zatvora.
Nakon izlaska iz zatvora počinje studirati poljoprivredu, a od 1954. godine nastavlja studij na Pravnom fakultetu u Sarajevu, kojeg završava u roku od dvije godine.
Islamsku deklaraciju – opću raspravu o politici i islamu. napisao je 1970. godine. Ovaj tekst je izazvao interesiranje tek nakon Sarajevskog procesa koji je uslijedio 1983. godine, kada je Izetbegović po drugi put osuđen za islamski fundamentalizam. Tri godine ranije objavio je drugu knjigu Islam između Istoka i Zapada u kojoj je pokušao definirati položaj bosanskih Muslimana, islama, među ostalim idejama, te razlike između evropske i islamske kulture.
Foto: muzejalijaizetbegovic.ba
Zbog Islamske deklaracije, na političkom procesu 1983. godine, optužen je, zajedno sa dvanaest muslimanskih intelektualaca, za planiranje stvaranja islamske države i osuđen na 14 godina zatvora. Nakon političkih promjena u Jugoslaviji, izlazi na slobodu nakon pet godina 1988. godine.
Izetbegović sa Fikretom Abdićem, Adilom Zulfikarpašićom i još nekolicinom političara 1990. godine osniva Stranku demokratske akcije (SDA). Na izborima za skupštinu SR BiH 1990. godine SDA je osvojila najveći broj glasova (35.85% glasova)
Prvo mjesto na predsjedničkim izborima osvaja Fikret Abdić, ali nakon internih diskusija u partiji, Abdić ustupa mjesto predsjednika predsjedništva SR BiH Izetbegoviću.
Nakon odcjepljenja i proglašavanja samostalnosti Slovenije i Hrvatske od Jugoslavije, u februaru 1992. godine je uslijedio referendum na kojem se većina stanovništva BiH odlučila za neovisnu Bosnu i Hercegovinu. Bosanskohercegovački Srbi nisu izašli na referendum i uz podršku susjedne Srbije izvršili su agresiju na novonastalu državu.
Izetbegovića je na povratku s pregovora u Lisabonu, gdje nije postignut dogovor koji je trebao spriječiti rat u BiH (Lisabonski ugovor), zajedno sa kćerkom Sabinom, dr. Zlatkom Lagumdžijom, koji je tada bio potpredsjednik Vlade RBiH, i Nurudinom Imamovićem, ličnim pratiocem, na Sarajevskom aerodromu uhapsila Jugoslovenska narodna armija (JNA) čije se trupe nisu povukle iz BiH.
Tek nakon dramatičnih pregovora, odlučeno je da uz pratnju UNPROFOR-a, 3. maja, konvoj JNA vojnika napusti Sarajevo, a Alija Izetbegović bude pušten na slobodu.
Foto: muzejalijaizetbegovic.ba
U Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, prilikom povlačenja jedinica JNA, došlo je do napada na konvoj u kojem je stradalo šest oficira i vojnika JNA.
Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini Alija Izetbegović bio je vrhovni komandant Armije Bosne i Hercegovine.
Potpisivanjem sporazuma u Parizu 14. decembra, a koji je dogovoru 21. novembra iste godine kod Daytona, zvanično je prekinut rat u Bosni i Hercegovini. Sporazum su potpisali predsjednik RBiH Alija Izetbegović, predsjednik Srbije Slobodan Milošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, te američki posrednici Richard Holbrooke i Wesley Clark.
Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora 1996. godine, Alija Izetbegović je izabran za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Ovu funkciju je obavljao do oktobra 2000. godine kada je zbog zdravstvenih razloga, povukao iz političkog života.
Alija Izetbegović je preminuo 19. oktobra 2003. godine i sahranjen je na šehidskom mezarju kovači u Sarajevu.