Foto: Sarajevski.ba
Rečeno je da se dijalog nastavlja, te da novih rokova za dogovor nema, kao i da su iz Brisela najavljene sankcije.
Iz Brisela, bosanskohercegovački lideri se u Sarajevo, odnosno Banjaluku ne vraćaju pognute glave, kako bi trebali, s obzirom na još jedne propale pregovore o provođenju presude Sejdić-Finci. Kako je to rekao Martin Raguž, predsjednik HDZ 1990., umjesto sami, od sada će raditi u saradnji sa Evropskom komisijom.
„Ja vjerujem da će se to narednih dana zaista desiti i da ćemo imati rješenje. Čvrsto vjerujem da ćemo, zajedno s Evropskom komisijom, imati rješenje”, rekao je Raguž.
Isti stav ima i predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija. On je još početkom sedmice dao nasluititi bh javnosti da pregovori u Briselu neće uroditi plodom, s obzirom da zavise od njih sedmorice i priželjkujući jače uključenje Evropske komisije. Isti stav je ponovio i u četvrtak u Briselu.
„Mi očekujemo u narednih par dana da će komesar File izaći sa nekom inicijativom koja je je prije svega ono što vidi Evropska komisija“, naveo je Lagumdžija.
a prvog čovjeka SNSD-a, Milorada Dodika, problem ne predstavljaju stranke iz Republike Srpske, već one iz Federacije koje se ne mogu usaglasiti oko izbora člana Predsjedništva BiH. Dodik je, za razliku od ostalih, jedini bio iskren odgovarajući na novinarsko pitanje o mogućim sankcijama Evropske unije prema BiH.
Za Jakoba Fincija, koji je sa Dervom Sejdićem tužio BiH i dobio presudu u Strazburu, pored mogućih finansijskih sankcija, veće je razočarenje što ovdašnji političari toliko uporno nastoje da presudu ne provedu. U izjavi za naš radio kaže kako nije ni slutio da će u BiH biti toliko opiranja da tzv.ostali imaju ista prava kao i tri konstitutivna naroda:
„Bez obzira na popis stanovništva koji će uskoro biti poznat, ipak, u ovoj zemlji živi sigurno najmanje devedeset pet posto pripadnika konstitutivnih naroda i ne vidim razloga da se trebaju bojati da jedan mali, mali dio vlasti trebaju da prepuste i ostalima“, navodi Finci.
„Komesar je napomenuo da će se automatski zaustaviti 47 miliona IPA sredstava, koji naravno, ne tangiraju mnogo Republiku Srpsku, mi smo i bili protiv projekata koji se tiču tih 47 miliona. Mi iz toga izlazimo relaksirani“, poručio je Dodik.
Najveći dio bosanskohercegovačkih analitičara ocjenjuje da je i došlo konačno vrijeme da Evropska unija preduzme konkretne korake u kažnjavanju ovdašnjih političara.
„To je, uostalom, teza koju ja već godinama ponavljam je da ova vlast sama po sebi nikada neće napraviti niti jedan korak naprijed dok ne bude na to primorana“, kaže Ibrahim Prohić.
„Ta potvrda da naše političke elite, koliko god priželjkuju odlazak OHR-a, nisu kadre da samostalno odlučuju o sudbini naroda kojeg predstavljaju“, kaže Đorđe Vuković, profesor na banjalučkom Univerzitetu.
S obzirom na opiranje bh lidera da provedu presudu Sejdić-Finci, nameće se pitanje- jesu li sankcije, zaista, moguće. Odgovor daje analitičar Zekerijah Smajić:
„Sankcije ostaju kao jedina mogućnost, imajući u vidu da ovakva konstitucija vlasti u Bosni i Hercegovini nije u stanju izroditi neko ozbiljnije rješenje. Danas u Briselu ako se išta moglo očekivati, mogao je biti neki truli kompromis koji ne bi bio provodiv u praksi, i po mom sudu, mislim da je bolje da se ovako završio još jedan neuspjeli sastanak u Briselu, nego da su sami sebe lagali, a preko tih svojih otvrdnutih obraza, lagali i cijele narode i narodnosti u Bosni i Hercegovini, a time i međunarodnu zajednicu.“
Sve i da Evropska komisija ostavi prostora bh liderima da do kraja godine provedu presudu Sejdić-Finci, analitičari smatraju da to vrijeme neće biti potrošeno na nju. Razlog je, kako navodi Zekerijah Smajić, što je konstitucija vlasti napravljena na osnovu Dejtonskog sporazuma, koji, ovakav kakav jeste, i koči provedbu.
„Dejton, sam po sebi je rigidan i toliko je još dodatno izvitoperen u administrativno-pravnom i zakonodavnom smislu u njegovoj provedbi, da je nemoguće napraviti solomonsku formulu između ovako izabranih političkih lidera, odnosno političkih stranaka koje vladaju zemljom. I to neće biti moguće napraviti – ciljam u ovom trenutku na promjene Ustava. To je suštinski problem Bosne i Hercegovine, a odluka iz Strazbura je samo djelić onoga što se mora uraditi u bh. Ustavu. Drugo je pitanje da li je ovo uopšte problem koji bi se trebala baviti Evropska unija imajući u vidu da je Vijeće Evrope vrlo respektabilna organizacija, da ima svoje instrumente pritiska i da je sami problem delegiran iz Sarajeva Vijeću Evrope i ono je donijelo presudu kroz svoj sud za ljudska prava i trebalo se baviti time, na taj način bi proces Bosne i Hercegovine na putu evropskih integracija bio rasterećen ove jedne užasne političke mrlje“, zaključuje Smajić.