Muzej Sarajeva uspješno je okončao drugu, najobimniju fazu radova na revitalizaciji i rekonstrukciji objekata B i C Svrzine kuće. Radovi su se odvijali tokom zimskih mjeseci, a fokus je bio na osiguravanju krova objekata, objavljeno je na oficijelnoj stranici Muzeja Sarajeva.
Svi izvedeni radovi zadovoljavaju stroge kriterije zaštite kulturno-historijskih dobara i nacionalnih spomenika. Preostalo je još manje aktivnosti na objektima D i F, koje bi, prema planu, trebale biti završene do ljeta. U sklopu tih radova predviđena je i restauracija ulaznih vrata te dopuna stalne postavke.
Svrzina kuća predstavlja najvrijedniji stambeni kompleks u Sarajevu, star tri stoljeća. Brigu o ovom nacionalnom spomeniku vodi Muzej Sarajeva, uz podršku Kantona Sarajevo, odnosno Ministarstva kulture i sporta.
Riječ je o jednom od depadansa Muzeja Sarajeva koji je očuvan i prezerviran kao primjer arhitekture i kulture stanovanja imućne bošnjačke muslimanske porodice kroz 18. i 19 . stoljeće
U obliku u kojem se danas nalazi nastala je tokom 18. stoljeća, i sastoji se od četiri kuće ( Muška kuća, Ženska starija kuća, Ženska mlada kuća, Momačka kuća), dvije avlije i dvije bašče. Zadnji dio kuće, tzv. Ženska mlada kuća, napravljena je 1832. godine.
Kuću je dala izgraditi poznata sarajevska porodica Glođo, a njen posljednji vlasnik iz ove porodice bio je Ahmed Munib efendija Glođo, vrlo učen i bogat čovjek, pripadao je kadijskom (sudačkom) staležu, a zbog neposlušnosti prema velikom veziru Osmanskog Carstva, protjeran je na ostrvo Kretu.
Glođina kuća je ženidbenim vezama došla u posjed porodice Svrzo. Porodica Svrzo je ovu kuću prodala gradu da bude muzej, te se zbog njih ova kuća i zove Svrzina kuća. A u znak sjećanja na porodicu Glođo, prvobitne vlasnike, ulica u kojoj se kuća nalazi se zove Glođina.
Interesantno je de je i porodica Svrzo izumrla, jer nisu imali muških nasljednika. Danas ovaj divni kompleks kuća pretvoren u muzej, čuva sjećanje na ove dvije značajne sarajevske porodice.