Na današnji dan, prije tačno 50 godina, izvršen je atentat na 35. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) – Johna Fitzgeralda Kennedyja (JFK) u Dallasu.

Kennedy je bio treći američki predsjednik koji je ubijen: Prethodno su atentati izvršeni na Abrahama Lincolna (1865.)  i Williama McKinleya (1901.).

Dok je u otvorenim kolima prolazio kroz ulice Dallasa, tog 22. novembra 1963. godine, sa šestog sprata obližnje zgrade pogođen je u vrat i glavu od čega je i preminuo.

Ipak, okolnosti njegovog ubistva nikada nisu razjašnjene.

Nakon atentata osnovana je Warrenova komisija koja je trebala da istraži okolnosti napada.

Okolnosti napada trebala je istražiti tzv. Warrenova komisija. Za ubistvo Kennedyja osumnjićen je bio Lee Harvey Oswald, koji je poricao umiješanost u ubistvo američkog predsjednika. On nikada nije dočekao suđenje, jer je ga je, samo dva dana nakon hapšenja, ubio Jack Ruby.

Ruby, koji se do 1947. godine zvao Jack Leon Rubenstein, osuđen je na smrt, ali se žalio na ovu kaznu i dobio novo suđenje. Međutim, prije početka novog procesa, razbolio se i umro od raka pluća 3. januara 1967. godine.

Veliki je broj zavjera o ubistvu predsjednika J.F. Kennedyja. Najraširenija je ona koja tvrdi da je predsjednika izdalo njegovo obezbijeđenje. U Kennedyjevo ubistvo, prema mnogima, je umiješan i Savezni istražni ured (FBI), koji je, navodno, oduzeo jednu od četiri snimke ubistva koja nikada nije prikazana.

Nakon Kennedyjevog ubistva na dužnost predsjednika prisegnuo je dopredsjednik Lyndon Johnson.

John Fitzgerald Kennedy rođen je 29. maja 1917. godine u Brookline, država Massachusetts. Diplomiravši na Harvardu, sudjelovao je u Drugom svjetskom ratu kao zapovjednik torpednog čamca, te je ranjen u borbi protiv Japanaca 1943. godine. Bio je zastupnik u Kongresu, a kao kandidat Demokratske stranke izabran je u studenom 1960. za predsjednika SAD. Dvije godine kasnije objavio je pomorsku blokadu Kube, zbog raketnih baza koje je SSSR montirao na ostrvu. Kriza je riješena u sporazumom između Kennedya i Nikite Hruščova. Kennedy se orijentirao na sporazumijevanje sa SSSR u vezi s utrkom u naoružavanju. Ta politika je dovela do sklapanja Moskovskog sporazuma o zabrani nuklearnih pokusa u ljeto iste godine.