Foto: Sarajevski.ba

Foto: Sarajevski.ba

Na dan osnivanja UN-ove Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO), 16. oktobra, u cijelome svijetu se obilježava Svjetski dan hrane.

Svjetski dan hrane proglašen je na 20. konferenciji u studenome 1979. godine, kako bi se podsjetilo na važnost hrane, problem nedostatka hrane u svijetu i borbe protiv gladi, kao i na činjenicu da još uvijek u svijetu nema dovoljno hrane za sve, javlja index.hr.

Prema podacima UN-a, svaki sedmi čovjek na svijetu ne zna hoće li imati dovoljno hrane da preživi dan, više od 900 miliona ljudi u svijetu gladuje, a dvije milijarde su pothranjene.

To su i više nego zabrinjavajući podaci, koji ukazuju da se neprestano treba voditi računa o napretku u osiguravanju dostatnosti hrane za sve. Svjetski dan hrane tako na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini ima glavnu zadaću razvijanja dijaloga i unapređivanja solidarnosti, međusobne suradnje i pomaganja, uključivanja FAO-a i međunarodne zajednice.

FAO su 16. oktobra 1945. godine u Quebecu osnovali Ujedinjeni narodi s ciljem poboljšanja razine prehrane i standarda, kao i unapređenja poljoprivredne proizvodnje i života u seoskim zajednicama. Broji 194 zemalja članica.

Tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana hrane je povezanost zdravlja ljudi s prehrambenim lancem, službenog naziva “Održivi prehrambeni sustavi u svrhu dostupnosti sigurne hrane i nutritivno vrijedne prehrane”.

Prema najnovijem izvješću Međunarodnog instituta za politiku hrane i istraživanja (IFPRI), Globalni indeks gladi (GHI) za 2013. godinu, koji reflektira stanje u periodu od 2008. do 2012. godine, pokazuje da se stanje poboljšalo od 1990. godine, u odnosu na koju je svjetska glad u opadanju za jednu trećinu.

GHI je najviši u Južnoj Aziji i dijelovima Afrike južno od Sahare. Od 1990. godine 23 su zemlje, prema izvješću, “značajno napredovale”, smanjivši GHI za 50 ili više posto. 27 je zemalja izašlo iz kategorija “ekstremno alarmantnog” (GHI veći 30) i “alarmantnog” stanja (GHI između 20 i 30). Još 19 zemalja je, nažalost, i dalje u tim kategorijama. Situacija je najkritičnija u Burundiju, Komorosu i Eritreji, trima iznimno siromašnima afričkim zemljama.