Lica

Sjećanje na “bosanskohercegovačkog Andersena”

Piše Sarajevski.ba 2 min čitanja

Sjećanje na “bosanskohercegovačkog Andersena”
Foto: Historija.ba

Jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih pisaca za djecu Ahmet Hromadžić rođen je na današnji dan prije 103. godine.

Hromadžić je rođen u Bjelaju kod Bosanskog Petrovca 11. oktobra 1923. godine. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, dok je Tehničku i Višu pedagošku završio u Sarajevu. Pisao je pripovjetke, romane za djecu i odrasle, književne reportaže, crtice i članke,te književne i teatarske kritike.

Radio je i kao novinar “Oslobođenja” i Sarajevskog dnevnik, zatim kao urednik lista “Krajina”, a kao urednik izdavačkog preduzeća Veselin Masleša osniva dječju biblioteku Lastavica. Kao dugogodišnji urednik Lastavice, jedne od najpoznatijih biblioteka za djecu, pružio je priliku brojnim autorima da objave svoja djela i izgrade književni identitet.

Pisao je pripovijetke i romane za djecu i odrasle, književne i teatarske kritike, reportaže, crtice i članke.

Hromadžić nije književnu karijeru počeo kao pisac za djecu.

Njegov prvi roman Labudova poljana bavio se tematikom Narodnooslobodilačke borbe i bio je pod snažnim uticajem Mihaila Šolohova.

Nakon toga objavio je zbirku priča u kojoj je pokazao drugačiji književni izraz, obilježen lirizmom.

Najveći zaokret u njegovom stvaralaštvu uslijedio je kada se posvetio književnosti za djecu. Romani Patuljak iz Zaboravljene zemlje, Okamenjeni vukovi, Dječak jaše konja i Bistri potoci, kao i brojne zbirke priča, postali su klasici bosanskohercegovačke književnosti za djecu. Njegove knjige doživjele su brojna izdanja i prevedene su na više svjetskih jezika.

Patuljak vam priča

Zbog specifičnog stila pisanja i velike popularnosti njegovih djela među čitalačkom publikom, posebno djecom, Ahmet Hromadžić često se naziva “bosanskohercegovačkim Andersenom”.

Hromadžić je značajno doprinio razvoju književnosti za djecu u Bosni i Hercegovini i širem prostoru bivše Jugoslavije.

Dobitnik je i brojnih nagrada među kojima su Nagrada Narodne omladine Jugoslavije (1948), Nagrada Društva pisaca BiH (1956), Nagrada Društva pisaca BiH (1966), Nagrada Mladog pokoljenja (1971), Nagrada Zmajevih dječjih igara (1973), Nagrada Kurirček (1974), Dvadesetsedmojulska nagrada SR BIH (1974), Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva (1958), Nagrada ZAVNOBIH-a (1986) i mnoge druge.

Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, u Odjeljenje za književnost i lingvistiku, izabran je 2002. godine.

Jedna škola u Bosanskom Petrovcu dobila je naziv Osnovna škola Ahmet Hromadžić. Na porodičnoj kući Ahmeta Hromadžića, koja se nalazi u Ulici Pekijska u Bosanskom Petrovcu, postavljena spomen-ploča u njegovu čast.

U Bihaću je, u okviru Kantonalne i univerzitetske biblioteke, nakon realizacije dijela projekta obilježavanja imena Ahmeta Hromadžića, otvorena i spomen-soba posvećena ovom piscu, dok su aktivnosti na projektu nastavljene i u narednom periodu. Jedna ulica u naselju Zagrad u Velikoj Kladuši i jedna učičica u mjestu Velika Gata sjeverno od Bihaća nosi ime Ahmeta Hromadžića.

Nažalost, niti jedna škola niti jedna ulica u glavnom gradu naše zemlje, gdje je proveo dobar dio života, ne nosi ime po ovom velikom bosanskohercegovačkom piscu.

Ahmet Hromadžić umro je 1. januara 2003. godine u Sarajevu.

Nastavi čitati