Mehmedalija Mak Dizdar je jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika. Njegova poezija je ogledalo kulturne baštine Bosne i Hercegovine.
Rođen je na današnji dan 17. oktobra 1917. godine u Stocu. Nakon završene osnovne škole u rodnom gradu, pohađao je gimnaziju u Sarajevu. 1936. godine završava gimnaziju i počinje se baviti novinarstvom. Svoje prve stihove objavio je u časopisu Gajret koji je uređivao njegov brat Hamid.
“Bosna da prostiš jedna zemlja imade, I posna i bosa da prostiš, I hladna i gladna I k tomu još, Da prostiš, Prkosna od sna”
( Zapis o zemlji, Mak Dizdar)
Tokom Drugog svjetskog rata Dizdar obavlja posao poštanskog službenika da bi se završetkom rata vratio pisanju. Postaje urednik agencije Tanjug za Bosnu i Hercegovinu, urednik izdavačke kuće Narodna prosvjeta, te urednik dnevnog lista Oslobođenje. Od 1963. godine pa sve do smrti je aktivno uređivao izuzetno ugledan časopis za književnost i kulturu Život. U posljednjim godinama života, obavljao je i funkciju predsjednika Udruženja književnika Bosne i Hercegovine.
Mak Dizdar je istraživao baštinu dobrih Bošnjana – epitafe na stećcima i predanja. Skupljao je tekstove brojnih kamenih natpisa na stećcima i poveljama. Odraz njegove zainteresiranosti za srednjovjekovnu Bosnu se ogleda u zbirci Kameni spavač, objavljenoj 1966. godine, koja je jedno od najznačajnijih bosanskohercegovačkih djela prošlog stoljeća.
Objavio je još djela Okrutnosti kruga, Koljena za Madonu, Minijature, Ostrva, Modra rijeka.
Koliko je Mak Dizdar bio poseban za bosanskohercegovačko društvo govori i Fondacija Mak Dizdar koja želi promovirati njegovo stvaralaštvo i razviti svijest da izuzetno bogato i raznoliko kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine podjednako pripada svim njenim građanima.
Preminuo je u Sarajevu, 14. jula 1971. godine.