Evlija Čelebi je rođen u Carigradu (Istanbulu) na današnji dan, 25. marta 1611. godine (10. muharema 1020. hidžretske godine).

Na sastanku Međunarodnog savjetodavnog vijeća u junu 2013. godine prihvaćen je prijedlog da se u UNESCO-ov Registar zaštite nematerijalne kulturne baštine, uvrsti i Putopis osmanskog putopisca Evlije Čelebije. U svjetskoj književnosti je prihvaćen kao najduža i najkompletnija knjiga putovanja.

U toku četrdeset godina putovao je po tadašnjem Osmanlijskom carstvu i izvan njega, a učestvovao je i u brojnim bitkama. O svima svojim opažanjima i doživljajima napisao je opsežno djelo u deset knjiga pod imenom Sejahatnama (Putopis) ili Tarihi sejjah.

Putopisi Evlije Čelebije imaju velikog značaja za istoriografiju.

On u svojim putopisima opisuje gradove, historiju, građevine, običaje i tradiciju, kao i značajne ličnosti iz zemalja koje je posjetio. U njegovim putopisima ima interesantnih opisa balkanskih zemalja iz sedamnaestog vijeka.

Umro je umro 1679. godine.

Čelebija je o Sarajevu pisao:

[box type=”shadow” ]

Prema podacima grčkih i latinskih historičara, ovaj šeher se u početku sastojao od deset-petnaest bijednih koliba, koje je radi čuvanja klanca, sagradio kralj. Oko tri stotine regularnih vojnika vršili su službu čuvara u ovom strašnom klancu, tokom vremena namnožili, sagradili kuće, zasadili vinograde i bašče i podigli napredno malo naselje. Tokom vremena razvio se tu šeher i postao poznato trgovačko mjesto (bender). Kasnije u doba Fatiha, snagama Ahmed-paše Hercegovića, osvojena je najprije Hercegovina, a zatim Zvornik. Poslije je osvojena i ova tvrđava, i u nju smješten dovoljan kontingent vojske. Dolje u šeheru, na mjestu gdje je sada Careva džamija (hunkari cami) podignut je veliki dvor (saraj) po kome je i šeher dobio svoje ime Saraj. A kako je opet velikoj rijeci ime Bosna, to je ime rijeke spojeno s imenom šehera, pa se on naziva Bosna-Saraj. Izgradnja ovog grada je počela u doba osmanlija.

Položaj grada

To je krasan i malen grad, sazidan od kamena na jednom visokom brdu. Cjelokupna njegova površina iznosi upravo četiri stotine koraka. Na sjevernoj je strani mali opkop (hendek) ali s južne i jugoistočne strane( kibla) sve dolje do rijeke Miljacke, ima provalija kao pakao, duboka za dva minareta. S ove strane tvrđava je jako ruinirana, ali joj se otuda uopšte ne može nauditi. Međutim, sa strane druma za Mokro i od uzvišica (havale) što se nalaze s onu stranu Degirmenlije (Mlini) ova je tvrđava u tako ruiniranom stanju da nikako ne bi mogla odoljeti udarcima topa. U njoj se nalazi gradski zapovjenik(dizdar) i posada. Ima čvrstu gvozdenu kapiju koja je okrenuta prema istoku. U tvrđavi se nalazi džamija Ebu-Feth Mehmed-hana, kuća imama, dvojice mujezina i vojnih svirača (mehter) , zatim žitni magazini i nekoliko vojničkih kuća. Ipred gradske kapije je takav pogled dolje na šeher da se mogu sve kuće izbrojati. Naš gospodar Melek Ahmed-paša, obnovio je i popravio ovaj grad i obijelio ga tako da izgleda kao bijelo zrno bisera. Sarajevo ima osim toga muftiju (šejhu-l-islam), predstavnika šerifa (nekibu-l-esraf) gradskog zapovjednika (dizdaraga), predstavnika Portinih spahija (sipah kethuda jeri) serdara kapukola (kapukolu serdari), agu janjičara budimskog kola, serdara džebedžija, serdara tobdžija, carinskog povjerenika (gumruk-emini), tržnog nadzornika (muhtesib-aga)

Građevine velikog šehera Sarajeva

Na sjevernoj, sjeveroistočnoj i zapadnoj strani ovog visokog grada na terenu ispresijecanom brdima i dolinama, po pitomim brežuljcima, s desne i s lijeve strane Miljacke, po vrtovima i baščama, nanizane su amfiteatralno, u grupama, krasne i prijatne kuće sa dimnjacima (badža), prizemne i na sprat. Pokrivene su većinom ceremitom, a neke sindrom. Svaka kuća ima živu vodu. Ovako veličanstven šeher je središte velikog ejaleta koji je po starom kanunu Sulejman-hana daje carskom veziru s tri tuga.

Palate vezira i prvaka

U Sarajevu ima 17 000 kuća prizemnih i na sprat koje su građene od tvrdog materijala. One su u dobrom stanju, a pokrivene su ceremitom i sindrom. Od ovih su najimpozantniji pašini dvori. Ostali saraji središta ejaleta nisu naročito impozantni ni prikladni za paše, jer su to tijesni odžaci(handan). Znamenitiji su saraj defterdara Musli-efendije, dvor glavnog defterdara (ser defterdari) Musli-paše i saraj Eb-paše

Džamije

Ima 177 bogomolja s mihrabom. U 77 klanja se džuma namaz. Prva je sultan-Fatihova džamija gore u gradu. To je pogodna, malena i skromna džamija. Dolje u šeheru lijepa je Ferhad-pašina džamija, koja je pokrivena olovom.

***

U sredini šehera pokraj Sahat-kule nalazi se Husrev-begova džamija.

***

Ova džamija je danonoćno puna posjetilaca jer se nalazi na najživljem mjestu. To je starinska bogomolja s kamenim minaretom, a sva je pod kupolama koje su pokrivene olovom. Njen je osnivač jedan od zapovjednika Sulejmanova doba, a sagradio ju je blagom dobivenim u ratovima, to je džamija koja odise duhom svog pokojnog osnivača.

Kako su njeni vakufi vrlo bogati, i njen je upravitelj(mutevelli) jednom prilikom kada je bila velika i jaka zima u Bosni naredio u ime vakufa da se za brojni džemat grije voda u kazanima koji su veliki kao imaretski, pa je kroz sve hanefijske česme provedena topla voda kao rajsko vrelo Selsebil. Tu svi pobožni muslimani uzimaju abdest, a kad završe molitvu, blagosiljaju dobrotvora Husrev-bega. Još nekoliko džamija imaju ovakve česme s toplom vodom.

Medrese

U Sarajevu ima mnogo profesora (muderris) i tumača Kurana (mufessir). Od svih medresa najljepša je i najimpozantnija Gazi Husrev-begova medresa, na kojoj ima i ovaj natpis:

Fejzulah joj za hronostih reče
Stjeciste dobročinitelja, dom savršenih

U Sarajevu ima stotinu mesdžida. Hadzi-Osmanov mesdžid, koji se nalazi više Careve ćuprije, krcat je mnoštvom posjetilaca više nego ijedan drugi.

***

Tekije

U Sarajevu ima 47 derviških tekija. Mevlevijska tekija nalazi se na obali rijeke Miljacke, na mjestu divnom kao rajska bašča. To je vakuf-tekija reda Dželaludina Rumije. Ima dvoranu za obrede derviša (simahane) , sobu za razgovor (mejdan) i 78 prostranih derviških ćelija s galerijom gdje derviši sviraju (mutreban), s kuhinjom (imaret) i trpezarijom. Njen je starješina (šejh) obrazovan derviš čijim molbama Bog udovoljava. Starješina njenih svirača (najzen-basi), kaligraf derviš Mustafa ima prekrasan rukopis. Tu su jos tekije:Šejh-Musafira, Abdulkadir Gilanije, halvetijska tekija i tekija Bistrig Ibrahim-efendije.

Crkve

Sve su crkve malene, nema crkve sa zvonom. Crkve srpskih i latinskih hrisćana su u dobrom stanju.
Evropejci, Frenci i Grci (Rum) takođe vrše svoje vjerske obrede u ovim crkvama. Ima i jedna jevrejska sinagoga.

Imareti

U šeher-Sarajevu postoje na sedam mjesta javne kuhinje (imaret) u kojima putnici i namjernici, đaci i mudžaviri dobivaju obilno besplatnu hranu. Poznati su: Kodža Ferhadov, Husrev-begov i Kodža Mahmed-pašin imaret. Ovaj posljednji imaret gradio je Sinan-aga, glavni neimar (mimar-basi) Sulejman-hanov.

Česme

U ovom šeheru ima preko stotinu divnih česama iz koje teče zdrava voda. One uopće nemaju slavine, nego teku stalno kao Selsebil. Ima mnogo i drugih živih voda. Vrelo koje dolazi s Crnila ja kao voda života (abu hajat). Prema riječima poznavalaca Sarajeva, u šeheru ima hiljadu i šezdeset svježih vrela i izvora, ali neka za to odgovara onaj koji mi je to kazao.

Sebilji

Na tri stotine mjesta postoje sebilji (sebilhane) gdje žedni ljudi piju vodu. Oni su podignuti iz ljubavi prema mučenicima sa Kerbele. Većina ih je u čarsiji i na trgu. Impozantni su sebilji: Ferhad-pašin, Husrev-begov, Murad-begov, Gazi Isa-begov i drugih prvaka i uglednih ljudi.

Javna kupatila(hamami)

Ima 5 privlačnih javnih kupatila. Zgrada Careve banje je najsvjetlija i najljepša. Ima jos oko 670 kupatila u gospodskim kućama, jer u svakoj kući ima peć, pa su u kućama prvaka i velikaša podignuta raskošna kupatila. I ja sam se, siromah, s uživanjem kupao u mnogim gospodskim kupatilima

Karavan-saraji i hanovi

Na tri mjesta se nalaze karavan-saraji poput gostoljubivih domova. Tu besplatno konače putnici i namjernici. Postoje još 23 impozantna, uređena, krasna i kao tvrđava čvrsta hana. Od svih su najpoznatiji Hadži-Besirov i Hadži-Tartarov han, u samoj čarsiji.

Bećarske sobe

Postoji 8 soba za samce. Njihovi kućni čuvari ne puštaju nikoga u ove sobe sve dok ne dobiju jemstvo. Tu vlada jaka disciplina. Onog koji ostane napolje bez dozvole, sutradan odmah izbace iz hana. Vrata ovih konačista zatvaraju se poslije jacije i nikome se ne dopušta da kasnije ulazi i izlazi.

Čaršija i bezistan

U Čarsiji ima u svemu 1080 dućana koji su uzor ljepote. Sama čarsija je veoma privlačna i izgrađena po planu. Svaki pojedini dio čarsije je natkriven isto kao čarsije u gradovima Halep i Brusa, samo sto ti krovovi nisu građeni od tvrdog materijala, nego samo od debelih greda. Glavne ulice su čiste i pokaldrmisane, a u jednoj krasnoj zgradi koja je sagrađena od tvrdog materijala nalazi se bezistan. Tu se može vrlo jeftino kupiti svakovrsne robe iz Indije, Arabije, Perzije, Poljske i Česke. Kako su Dubrovnik i Mleci udaljeni od ovog grada samo dva do tri dana konaka, to se iz Zadra, Šibenika i Splita za dva dana doveze na komorskim konjima u ovaj grad bezgranično mnogo raznih vrsta robe, skupocjenog sukna i finih svilenih tkanina, koje se prelijevaju kao mramor, pa se tu prodaju. Čohadžijska (suknarska) čarsija, svilarski i kazandžijski bazar su vrlo živi.[/box]