Lica

Prije 23 godine napustio nas je najveći naturščik bh. glumišta

Piše Sarajevski.ba 3 min čitanja

Prije 23 godine napustio nas je najveći naturščik bh. glumišta
Foto: Face TV

Na današnji dan, u osamdesetoj godini života, napustio nas je glumac Zaim Muzaferija.

Najveći naturšćik bosanskohercegovačkog glumišta rođen je u Visokom 9. marta 1923. godine. Filmski, televizijski i teatarski glumac, penziju je stekao kao profesor njemačkog i francuskog jezika.

Godine 1952. grupa lokalnih entuzijasta zvanično pokreće amatersko pozorište u Visokom, u koje se na foru uvlači i Zaim.

“Mene je još od mladih nogu privlačila ta pozornica, ta gluma i predstave koje sam gledao dok su to još davala visočka društva Napredak, Gajret, Narodna uzdanica, Muslimanska čitaonica i naročito vatrogasci – oni su bili vrlo aktivni. I ja sam nekako se ugurao dolazeći na probe tih družina, slušajući kako se to priprema. I želio sam da ja uđem u to. Jedino da šaptač jednom da oboli, da ga nešto omete, pa da meni režiser, Šerif Salibegović, dozvoli da ja šapćem. I to bude, zaista, jedan put. I šapćem ja, ali, vraga, ja ne mogu ostati samo na onom ravnom čitanju, došaptavanju teksta, nego ja počinjem da se unosim u to, da se uzbuđujem, da podižem glas, spuštam – da glumim, što bi danas rekli. A Šerif mi kaže: Zaime, nemoj mi glumiti, ti samo šapći”, rekao je Muzeaferija u jednom intervjuu za Federalnu televiziju o svojim počecima.

Njegov profesionalni debi je bio u filmu Uzavreli grad (1961) Veljka Bulajića i već sa prvim filmom osvaja specijalnu nagradu na festivalu u Puli i afirmira se kao epizodista diskretnoga, ali sugestivnog gesta.

Ostale važnije uloge ostvario je u filmovima Diverzanti Hajrudina Krvavca, Ram za sliku moje drage Mirze Idrizovića, Gravitacija B. Ivande, Lisice Krste Papića, Hajka Živojina Pavlovića, Gazija Nenada Dizdarevića, Smrt gospodina Goluže Živka Nikolića, 13. juli Radomira Šaranovića, Miris dunja Mirze Idrizovića, Pismo-glava i Gluvi barut Bate Čengića, Nevjeste dolaze, Bife Titanik i Otac na službenom putu Emira Kusturice. Film Prokleta je Amerika iz 1992. godine omnibus je u režiji Aleša Kurta, Slobodana Skerlića i Marka Marinkovića. Glavne uloge ostvario je u filmovima Kaja, ubit ću te!, Jagoš i Uglješa te Radnici i gosti Lordana Zafranovića.

Ostvario je više od stotinu uloga na filmu, televiziji i u teatru. Igrao je uglavnom rustične likove plemenite naravi. Na Festivalu glumačkih ostvarenja u Nišu nagrađen je za uloge u filmovima Praznik (1967) i Mali vojnici (1968) Bate Čengića. Posebno značajnu ulogu ostvario je u TV-drami Jagoš i Uglješa Bate Čengića, a najdraže su mu bile uloge u filmovima Žena s krajolikom Ivice Matića i Ovo malo duše Ademira Kenovića. Za ulogu podvornika u filmu Stanica običnih vozova Nenada Dizdarevića dobio je Zlatnu arenu na Pulskom festivalu 1990. godine.

Posebno zanimljive glumačke kreacije ostvario je u pozorišnim predstavama na profesionalnim scenama širom Bosne i Hercegovine, kao što su one u tri Hasanaginice Alije Isakovića, Mustafe Nadarevića i Nijaza Alispahića, zatim u Derviš i smrt Meše Selimovića – Nijaza Alispahića, te u Hamdibegu Harisa Silajdžića i Šehidu Zilhada Ključanina.

Od 1995. Zaim Muzaferija se ponovo vraća amaterizmu i nastupa u TV-filmu “Bajram”, a ubrzo zatim i u pozorišnoj predstavi “1001 bošnjački dan” svoga sina Jesenka Muzaferije, sa čime ujedno i obilježava 60 godina umjetničkog rada. Definirajući to u svom posljednjem intervjuu, koji je dao za list Oslobođenje, jednom jedinom rečenicom: “Moj krug se zatvara”.

Samo četiri mjeseca poslije, 5.novembra 2003. godine Zaim Muzaferija je umro u krugu svoje porodice u Visokom.

Osim glumom Muzaferija se bavio i pisanjem poezije. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu pisao je dnevnik i poeme o ratu koje je recitovao širom svijeta, u Londonu, Milanu, Amsterdamu, Nurnbergu, te istovremeno pomagao na razne načine borcima ARBiH u i oko Visokog.

U Visokom se od 2003. godine redovno održava manifestacija “Dani Zaima Muzaferije” gdje se održavaju promocije kataloga, razne izložbe, pozorišne predstave, kao i okrugli stolovi te premijere najvnovijih filmskih uradaka u Visokom.

Nastavi čitati