Jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih književnika i akademika Skender Kulenović , rođen je na današnji dan, 2. septembra 1910. godine u Bosanskom Petrovcu.
Osnovnu školu završio je u rodnom Bosanskom Petrovcu, nakon čega odlazi u Travnik, gdje je kao vanjski učenik pohađao Jezuitsku gimnaziju.
Studirao je pravo na zagrebačkom sveučilištu, a 1933. postaje član SKOJ-a, a 1935. KPJ. Surađivao je u brojnim listovima i časopisima, a 1937. godine sa Hasanom Kikićem i Safetom Krupićem pokreće muslimanski časopis Putokaz.
Kao član AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a, Kulenović u ratu piše poeme, uređuje listove Krajiški partizan, Bosanski udarnik, Glas i Oslobođenje. Poslije rata bio je direktor drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, zatim dramaturg Narodnog pozorišta u Mostaru, urednik u beogradskoj Prosveti, a uređivao je brojne književne časopise kao što su Pregled, Književne Novine i Nova misao.
Njegova najznačajnija djela su: “Stojanka majka Knežopoljka”, “Djelidba”, “Večera”, “A šta sad?”, “Ševa”, “Divanhana”, “Gromovo đule”, “Ponornica”.
Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, između ostalih Dvadesetsedmojulske nagrade SRBiH (1971) i nagrade AVNOJ-a (1972). Bio je član SANU, ANUBiH i JAZU.
Umro je 25. januara 1978. godine u Beogradu.