Agencija za sigurnost hrane BiH izdala je znanstveno mišljenje o riziku od aflatoksina B1 i M1 u hrani i hrani za životinje, s posebnim naglaskom na kukuruz i mlijeko.
U Bosni i Hercegovini utvrđen je povišen sadržaj aflatoksina B1 u kukuruzu, uvoznom pretežno iz Srbije. Agencija za sigurnost hrane BiH izradila je "Znanstveno mišljenje o riziku po zdravlje ljudi uslijed prisutnosti aflatoksina B1 i aflatoksina M1 u hrani i hrani za životinje" te predlaže pojačane mjere kontrole.
Prisutnost aflatoksina B1 u kukuruzu u BiH je sporadična, ali povremeno se javljaju značajno povišene koncentracije. Ove koncentracije mogu višestruko premašiti maksimalno dopuštene vrijednosti, predstavljajući potencijalni zdravstveni rizik, naročito u godinama s nepovoljnim agroklimatskim uvjetima.
Procjena rizika i prijenos u mlijeko
Rezultati procjene rizika ukazuju na značajnu zabrinutost za zdravlje potrošača pri utvrđenim koncentracijama aflatoksina B1. Iako su izračunate MOE vrijednosti ispod referentne vrijednosti Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) od 10.000, što se smatra pragom niske zabrinutosti za genotoksične i kancerogene supstance, potencijalni zdravstveni rizik postoji u svim razmatranim scenarijima. Modeliranje pokazuje da koncentracija aflatoksina M1 u mlijeku izravno ovisi o razini kontaminacije kukuruza korištenog u ishrani životinja. Iako je pri prosječnim tržišnim koncentracijama vjerojatnost prekoračenja maksimalno dopuštenih vrijednosti u mlijeku niska, u uvjetima hranidbe visoko kontaminiranim kukuruzom postoji realan rizik pojave povišenih koncentracija aflatoksina M1 u sirovom mlijeku.
Poseban rizik za ranjive skupine
Granica izloženosti za aflatoksin M1 u mlijeku je generalno viša kod prosječnih konzumenata. Međutim, kod čestih konzumenata, a posebno kod male djece, sigurnosna granica se značajno smanjuje, a mlijeko predstavlja kontinuirani izvor izloženosti. Klimatski uvjetovano povećanje rizika od aflatoksina B1 u kukuruzu može dovesti do neizravnog povećanja aflatoksina M1 u mlijeku. Kontrola sirovine, odnosno kukuruza u prehrani muznih krava, ključna je mjera upravljanja rizikom za mlijeko. Stoga je potrebno usmjeriti pozornost na proizvodnju hrane za životinje, jer loša prevencija u ovom koraku predstavlja rizik po zdravlje ljudi i životinja. Potrebno je poduzeti preventivne mjere za smanjenje fungalnog rasta i produkcije mikotoksina.
Preporuke za inspekcijska tijela
Zbog nedostatka pouzdanih podataka o koncentracijama aflatoksina u hrani i hrani za životinje, trenutno nije moguće izraditi pouzdanu kvantitativnu procjenu prehrambene izloženosti stanovništva BiH. Ipak, dostupni pokazatelji opravdavaju uvođenje ciljane, rizikom vođene službene kontrole te sustavno i harmonizirano prikupljanje podataka. Ured za veterinarstvo BiH preporučeno je pojačavanje kontrole pri uvozu hrane za životinje i mlijeka na prisutnost aflatoksina. Entitetskim, kantonalnim i drugim nadležnim inspekcijskim tijelima preporučeno je pojačano službeno uzorkovanje i laboratorijska kontrola kukuruza i mlijeka, kao i dosljedna primjena mjera zabrane stavljanja na tržište u slučajevima utvrđenog prekoračenja.
Štetni učinci mikotoksina
Višegodišnja istraživanja pokazuju da mikotoksini često kontaminiraju žitarice, što zahtijeva sustavnu kontrolu njihove prisutnosti u hrani i hrani za životinje radi sprječavanja negativnih utjecaja na zdravlje ljudi i životinja te ekonomskih gubitaka u poljoprivredi. Mikotoksini mogu izazvati kancerogenost, imunotoksičnost, poremećaje varenja, neurotoksičnost, hepatotoksičnost, nefrotoksičnost, reproduktivnu i razvojnu toksičnost te druge negativne posljedice. Aflatoksin B1, kao najtoksičniji aflatoksin, potvrđenog je kancerogenog potencijala kod ljudi i životinja, a primarni ciljni organ mu je jetra.