Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine osnovan je na današnji dan 1. februara 1888. godine i najstarija je moderna kulturna i naučna ustanova u Bosni i Hercegovini zapadnog tipa.
Na njegovo osnivanje uticao je splet historijskih događanja. Samom osnivanju prethodio je dug period u kojem su brojni pojedinci ili grupe intelektualaca ukazivali na potrebe za jednom takvom ustanovom.
Muzej 2009. godine
Foto: Sarajevski.ba
Prva ideja o osnivanju muzeja javila se još 1850. godine ali od ideje do realizacije protekle su skoro 4 pune decenije, a u međuvremenu na prostoru Bosne i Hercegovine su se smijenile dvije carevine – Osmansku je zamijenila Austro – Ugarska carevina.
Politički, strateški i ekonomski ciljevi koje je sebi postavila austrougarska uprava zahtijevali su evropsku pismenost i masovniju obrazovanost. Bosna i Hercegovina, kao jedna od još uvijek neistraženih zemalja Balkana, privlačila je radoznalost mnogih naučnika, naročito onih iz Austro-Ugarske, ali i kvazi naučnika, što je već prvih godina okupacije rezultiralo raznošenjem spomenika kulture iz naših krajeva.
To je doprinijelo poduzimanju konkretnijih mjera u cilju ostvarivanja dugo prisutne ideje o osnivanju muzeja, što se ogledalo u osnivanju Muzejskog društva nakon čega je 1. februara 1888. godine Zemaljska vlada osnovala Zemaljski muzej za Bosnu i Hercegovinu. Za direktora Muzeja imenovan je vladin savjetnik Kosta Hörmann.
Budući da je prostor u kome je Muzej bio prvobitno smješten uskoro postao suviše skučen i nepogodan, 1908. godine pristupilo se izgradnji novih zgrada.
Odlučeno je da se gradi muzejsko zdanje paviljonskog tipa u koje će se smjestiti kao zasebne cjeline sve postojeće zbirke. Gradnja je završena 1913. godine, a Muzej otvoren za javnost 4. oktobra iste godine.
Muzej danas
Foto: Sarajevski.ba
U tom dugo godina jedinom namjenski izgrađenom muzejskom kompleksu na prostoru bivše Jugoslavije Zemaljski muzej BiH djelovao je sve do 4. oktobra 2012. godine kada je zatvoren za posjetioce zbog nebrige vlasti, jer njegov pravni status nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu nije riješen.
Zakucavanjem daske na glavnom ulazu Muzeja vrata ove institucije definitvno zatvorena. Isti dan su održani protesti na kojem je učestvovao veliki broj grđana koji su željeli ukazati na sramotan kraj Zemaljskog muzeja. Podrška je stigla i iz drugih gradova, ali pitanje problema ove institucije od državnog značaja nikada nije riješen.