“Došao si ovdje
Gdje je najnezahvalnije bilo doći
Ovdje gdje je najluđe bilo stići
Ovdje gdje je ipak najjunačkije bilo nići
Jer ovdje se ne živi samo da bi se umrlo
Ovdje se i umire
Da bi se živjelo.”
Vjerovatno prepoznajete riječi jednog od najpoznatijeg bosanskohercegovačkog pisca. Naime, na današnji dan, veliki pisac Mehmedalija Mah Dizdar napustio je ovozemaljski svijet 1971. godine.
Njegova zbirka „Kameni spavač“, objavljena 1966. godine, bila je vrhunac njegovog stvaralaštva, ali možda i presuda za njegov život, s obzirom na to da se radi od djelu sa dubokim političkim korjenima. “Kameni spavač” namah je od neprijatelja, ispravno, protumačen kao silan podstrek i temelj u elaboriranju i dokazivanju bosanskohercegovačkog historijskog i duhovnog identiteta, autohtone bosanske historije, državnosti, prava na prošlost i budućnost. Pojava epohalnog Makova djela, “Starih bosanskih tekstova”, antologije srednjovjekovne bosanske pismenosti, sa još bjelodanijim i istaknutijim probosanskim kontekstom dolilo je ulje na lomaču koja je odvajkada žarila.
Ostavši bez ikakve zaštite i pomoći u odbrani svoga djela i života, Mak Dizdar postaje žrtvom specijalnog rata što ga protiv njega vodi politička i intelektualna velikosrpska mafija u Beogradu i Sarajevu, sve do njegovog doslovnog, precizno programiranog i znalački izdizajniranog fizičkog nestanka.
Bibliografija:
Okrutnosti kruga (1960), Koljena za madonu, Minijature, Ostrva, Kameni spavač (1966), Modra rijeka (1971)
Mak je, u godini svoje smrti, objavio poetsku zbirku “Modra rijeka”, sa istoimenom pjesmom koja ga je istinski proslavila, a evropska je kritika imenovala “evropskom pjesmom”.
Mehmedalija Mak Dizdar je rođen 17. oktobra 1917. godine u Stocu. Svoju prvu poetsku zbirku „Vidovopoljska noć“ objavio je sa 19 godina.