Ako primijetite sitnog noćnog glodara, sivog s gornje strane, bijelog s donje, tamnih očiju i čupavog repa dugog kao njegovo tijelo, onda ste imali priliku upoznati puha. Svojim oblikom tijela podsjeća na manjeg kućnog štakora ili pak na vjevericu, a aktivan je u sumrak i noću, te se spretno penje i po najtanjim grančicama.

Zanimljivosti

Puh može da naraste do 18 cm, a njegov čupavi rep od 11 do 15 cm. Njihov životni vijek je devet godina, a masa odraslog puha može da dostigne 185 g. Grade okruglo gnijezdo, imaju do dva legla godišnje i troje do petero mladih. Spavaju zimski san oko 7 mjeseci i žive u zadrugama. Veoma je teško razlikovati mužjaka od ženke jer spolni dimorfizam nije izražen. Prirodna staništa puha su bjelogorične šume, parkovi i voćnjaci, a hrane se lješnicima, šljivama, breskvama, sjemenkama, lišćem, kukcima, mladim pticama i jajima.

Njihova populacija

U nekim dijelovima zemlje njihova populacija je u opadanju, razlog tome je uništavanje njihovih prirodnih staništa, odnosno listopadnih šuma, klimatske promjene i nepovoljno djelovanje pesticida. Zbog svih tih okolnosti u mnogim dijelovima zemlje smatraju se ugroženom vrstom. Nekada su bili popularni kao kućni ljubimci ali zbog zaštite njihove populacije danas je to protuzakonito. Međutim, u nedostatku hrane puhovi znaju često biti nepozvani gost mnogim kućama. Koliko oni bili slatki, toliko posljedice njihove posjete znaju biti neugodne.

Kako se “riješiti” puha u kući?

Iskustva mnogih koji su se susreli sa ovim problemom navode da je to pomalo dugotrajan proces. S obzirom da nismo zagovornici ubijanja i trovanja životinja jedino rješenje su zamke koje samo zarobe životinje ali ih ne ubiju. Vrlo ih je lako namamiti jer imaju razvijen njuh. Koja voćka ili orah sigurno će ih navesti da dođu do zamke. Nakon toga ih odvedite u šumu dalje od svoje kuće. Ukoliko oko svoje kuće imate drveće čije se grane prostiru do samog krova, najbolje bi bilo da ih posiječete kako biste smanjili pristup vašoj kući.