Njeno veličanstvo: Čokolada
Foto: Savjetnica.com

Njeno veličanstvo: Čokolada

Ovaj omiljeni slatkiš datira već dugi niz stoljeća, a idalje je popularan. Ukus čokolade nije uvijek bio sladak, ali ljudi su je od davnina i kao takvu voljeli. Prvobitni oblik čokolade javlja se u obliku napitka od plodova kakaovog drveta i prozvano je pićem bogova. Ovo piće bilo je dostupno samo svećenicima, vladarima, vojnicima i trgovcima. Svi ostali mogli su doći do njega samo na vjerskim i dvorskim obredima, te vjenčanjima.

Čokolada sadrži feniletilamin, koji inače luče zaljubljene osobe, i stiže do centra zadovoljstva u dijelu mozga u kome se doživljava orgazam. Takođe se sastoji i od anandamida u minimalnim količinama, a on je prirodni opijat. Podstiče lučenje endorfina odnosno prirodnog hormona sreće.

Naziv čokolada potječe od aztečke riječi “xoxolati” što u prijevodu znači gorka voda. Prema njihovoj legendi drvo kakaovca donio je iz raja njihov bog Quetzalcoatl, spustivši ga na zemlju pomoću zrake jutarnje zvijezde. Svake godine prinosili su ljudsku žrtvu u čast bogovima, a žrtvin posljednji obrok bio je upravo plod ovog drveta. S obzirom na to da se čokolada smatrala afrodizijakom, kažu da je aztečki vladar iz 16. stoljeća pio čak 50 šoljica čokolade prije posjete haremu.

Maye su ovaj napitak konzumirali u glinenim loncima. Bio je veoma gorak, pravili su ga s vodom ili venom i u njega su dodavali različite začine kao što su cimet, papar i čili. Maye su ostavile prvi pisani trag o čokoladi.

Kristofer Kolumbo bio je prvi Evropljanin koji je probao čokoladu. 1502. godine u zaljevu Hondurasa naišao je na kanu koji je prevozio teret, među kojim su bila I zrna kakaoa. U početku Evropljani nisu htjeli uživati u gorkom napitku, pogotovo ne s čilijem, stoga su je prilagodili svom ukusu i dodali med i šećer.

Čokolada se u početku smatrala pićem muškaraca, a kada su se Englezi dosjetili da u nju dodaju mlijeko, taj blaži ukus počele su konzumirati žene i djeca.

Čokolada

Foto: 24sata.hr

Da li vam je poznata izreka “Novac ne raste na drvetu”, e pa legenda kaže kako raste. U Nikaragvi, uoči dolaska Evropljana, zrna kakaoa korištena su umjesto novca, poput kovanica. Što znači, da je novac doslovno rastao na drveću.

Zdravlje

Španski istraživači tvrde da čokolada iako ima mnogo kalorija, neutrališe masnoće i ne dozvoljava da se lijepe na tijelu. Analizirali su ishranu i aktivnosti 1.500 tinejdžera (od 12 do 17 godina) u devet evropskih zemalja, te su utvrdili da čokolada ima pozitivan utjecaj i na cirkulaciju, krvni pritisak i zdravlje srca.

Čokolada smanjuje rizik od najrazličitijih bolesti zahvaljujući visokoj količini oksidanta koji sadržava, te podstiče koncentraciju i jača intelektualne sposobnosti.

Od 16. do 20. stoljeća pregledom evropskih rukopisa otkriveno je više od stotinu različitih medicinskih primjena kakaoa i čokolade.

Tri su osnovna smjera indikacija: terapija pothranjenih bolesnika, terapija za stimulaciju živčanog sistema apatičnih, iscrpljenih i slabih bolesnika, te terapija za probavne smetnje. Smatralo se kako čokolada stimulira rad želuca, bubrega i crijeva.

Nakon ove čokoladne priče, bez dvojbe priuštite sebi makar komad zadovoljstva. Oraspoložite se uz crnu, mliječnu, bijelu ili čak toplu čokoladu. Čokolada nije štetna, ali je konzumirajte u normalnim količinama.

 


Imaš vijest za nas?

Pošalji nam potpuno anonimno vijest ili informaciju.