Glad utiče na donošenje odluka i podiže uzbunu u dijelu mozga koji je zadužen za prirodne instinkte koje imaju i životinje. Ti refleksi mogu da izazovu rizično ili čak opasno ponašanje, jer što smo gladniji oni postaju jači, tvrdi nova studija.
Studija o ljudskom ponašanju dokazala je da se ljudi rizičnije ponašaju kada su gladni, i da su stanju gladi skloniji donošenju rizičnih finansijskih odluka. Tim naučnika Max Planck instituta na neurobiologiju u Njemačkoj koristio je vočne mušice putem kojih je ispitao uticaj nervnih ćelija na donošenje odluka kada su one aktivne na određenom nivou gladi. Otkriveno je da se mušice instiktivno boje ugljendioksida koji povezuje sa opasnošću i u malim količinama. Međutim, taj instinkt se neutrališe kada su gladne. Dva područja mozga voćnih mušica kontrolišu različite aspekte njihovog ponašanja, tako da su naučnici onesposobili svaku pojedinačno da bi vidjeli kako se njihovo ponašanje mijenja. Privremeno su onesposobili dio mozga insekta koji je zadužen za učenje i donošenje odluka, naučnici su otkrili da mušice nisu pokazivale nikakvu reakciju na ugljendioksid i sasvim su normalno prilazile hrani kada su bile gladne bez obzira na prisustvo ugljendioksida.
Međutim, kada su bile nahranjene izbegavale su to područje, što sugeriše da instinkti u drugim područjima mozga kontrolišu donošenje odluka.
“Glad utiče na mozak i tada ne možemo da razmišljamo normalno niti da donosimo objektivne odluke”, rekla je doktorica Gruvald-Kadou.