Zoran Ćopić je osuđen zbog pranja novca. Presuda mu je izrečena u odsustvu jer se trenutno nalazi u BiH, gdje čeka na odsluženju zatvorske kazne za slično krivično djelo.

Pišu: Centri za istraživačko novinarstvo Srbije i BiH

Viši sud u Beogradu osudio je Zorana Ćopića nepravosnažnom presudom na šest godina zatvora zbog višemilionske štete nanesene preduzeću Industrija kotrljajućih ležajeva iz Beograda (IKL). Ćopiću je suđeno u odsustvu a presuda mu je izrečena u ponedeljak. Ovaj srbijanski biznismen bosanskog porijekla trenutno se nalazi u Bosni i Hercegovini (BiH), gdje čeka odlazak na odsluženje zatvorske kazne za slično krivično djelo. Njemu je Vrhovni sud Republike Srpske prošlog mjeseca izrekao pravosnažnu presudu na četiri i pol godine zatvora zbog pranja novca.

Prema navodima optužnice koju je srbijansko tužilaštvo podiglo u aprilu 2011. godine, Ćopićeva firma Agrocoop iz Novog Sada je na račun kompanije Finam Skin iz Beograda uplatila 7,3 miliona eura. Tužilaštvo je tvrdilo da je taj novac poticao od nelegalne prodaje zgrade kompanije IKL u centru Beograda, čime je ovo preduzeće oštećeno za 9,2 miliona eura.

Dušica Ristić, portparolka Višeg suda u Beogradu, potvrdila je novinarima Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) da su osim  Ćopića, osuđeni i Mihailo Grujić, vlasnik i direktor kompanije Finam Skin na tri i po godine zatvora, Predrag Mihajlović, direktor firme Agrocoop Novi Sad na tri godine, dok je bivši direktor preduzeća IKL Đoko Vergaš dobio dvije i po godine zatvora.

Braća Gordan i Pavle Bašić, vlasnici kompanija Quantum i Тandem Financial, oslobođeni su optužbi, kao i crnogorski biznismen Nuo Stanaj. Nuo je brat Antona Stanaja, koji je bio osuđen na šest godina zatvora zbog šverca cigareta, a ubijen je u martu 2013. godine u Sudanu. Nuo Stanaju je istom odlukom ukinut pritvor i povučena potjernica koja je za njim bila raspisana zbog bjekstva.

U intervjuu koji je dao novinarima centara za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva i Beograda (CIN/CINS) u proljeće 2011. godine, Ćopić je rekao da nije uradio ništa loše. Kako je tada rekao, u IKL je uložio najmanje 4,5 miliona eura prije nego što je izvršena prodaja nekretnine koju je ova kompanija posjedovala u centru Beograda. Dodao je da je dio novca prebacio na Agrocoop, jer je to bio jedini način da povrati investirano.

“Ja sam jedini koji je davao pare za IKL, i za plate, otpremnine radnika, skidanje hipoteka, sve moguće njihove obaveze, struje, vode, ne znam ni ja čega”, ispričao je tada Ćopić.
Protiv Ćopića se u Srbiji vode još tri postupka, jedan za pranje novca narkobosa Darka Šarića, kao i dva za zloupotrebe u vojvođanskim privatizovanim preduzećima IPOK i Stanišić.

Centri za istraživačko novinarstvo Srbije i BiH objavili su prije dvije godine serijal tekstova o poslovima srpsko-bosanskog biznismena o kojima se u to vreme nije mnogo znalo. Široj javnosti Ćopić je postao poznat 2010. godine kada ga je srbijansko Tužilaštvo za organizovani kriminal optužilo za pranje kokainskog novca Darka Šarića, kome je za 29 miliona eura pokušao prodati poljoprivredni sistem Mitrosrem.

Sedam dana prije nego što je uhapšen, Ćopić je novinarima CINS/CIN-a dao intervju u kome je potvrdio da je poslovao sa Šarićem, ali da nije odgovoran za pranje novca, kao i da su optužbe namještene kako bi izvjesni ljudi preuzeli vlasništvo nad njegovim kompanijama.